Život

Tjeskoba – 10 činjenica koje možda niste znali

Tjeskoba – činjenice koje možda niste znali

Tjeskoba i anksiozni poremećaji najčešća su stanja mentalnog zdravlja koja pogađaju većinu svjetskog stanovništva. Ipak, tjeskoba i anksioznost danas su popularne riječi jer mnogi ljudi pogrešno shvaćaju mnoge činjenice o tom poremećaju.

Foto: Shutterstock

Osjećaj preopterećenosti, borba sa smušenim i išaranim mislima te poteškoće s koncentracijom, samo su neki očiti elementi i načini na koje ljudi doživljavaju tjeskobu. Osim toga, česti su krivci i osjećaj panike i straha, a povezani su s ovim poremećajem. Ipak, jeste li znali da anksioznost možda za vas može biti dobra stvar? Jeste li znali da anksioznost može biti vaša prilika za rast i razvoj? Ovo su samo neke od činjenica, a o ostalima možete čitati u nastavku.

Tjeskoba može biti genetska

Kako neki prežive traumatične događaje i prođu bez psihičkih ozljeda, dok s druge strane neki ljudi u takvim situacijama tek razviju anksiozne poremećaje kao što su PTSP, panični poremećaji i slično. Ipak, jedno je sigurno – tjeskoba i anksiozni poremećaj može biti stvar genetike i mogu biti prisutni u čitavom slijedu generacija obitelji.

Tjeskoba i depresija povezani su pojmovi

Anksioznost je često uzrok ili okidač depresije. Istraživanja pokazuju da su žene koje imaju generalizirani anksiozni poremećaj izložene povećanom riziku od razvoja depresije. Osobe s kroničnom depresijom često razvijaju simptome anksioznosti kao rezultat mentalne iscrpljenosti depresije. Isto vrijedi i za oboljele od kronične anksioznosti. Na primjer, ljudi koji se bore sa socijalnim anksioznim poremećajem često razvijaju simptome depresije, a sve kako bi se prilagodili simptomima socijalnog anksioznog poremećaja, kao što je izbjegavanje drugih i javnih mjesta.

Tjeskoba često počinje u djetinjstvu

Prema nekim istraživanjima, približno 7% djece u dobi od 3 do 17 godina ima dijagnozu anksioznosti. Budući da djeca još uvijek razvijaju svoje mentalne vještine, ne mogu raspoznati te simptome.

Umjesto toga, njihova se tjeskoba očituje u pritužbama kao što su bolovi u trbuhu, glavobolje, ali i problemima u ponašanju (poput izljeva bijesa). Drugi uobičajeni simptomi tjeskobe kod djece uključuju nemir, nepažnju, izbjegavanje i meltdown. Nažalost, ovi simptomi često se pogrešno dijagnosticiraju kao ADHD – a zatim se liječe lijekovima.

Tjeskoba može imati i fizičke simptome

Većina ljudi zna da anksioznost uzrokuje poteškoće u fokusiranju i koncentraciji, nemir, razdražljivost i frustraciju. Međutim, malo ljudi shvaća da anksioznost uzrokuje ozbiljne fizičke probleme kao što su slabost, otežano disanje, ubrzan rad srca, mučnina, valove vrućine i vrtoglavice. Ljudi koji dožive napad panike često završe u bolnici s uvjerenjem da imaju srčani udar.

Anksiozni poremećaji povećavaju rizik od zdravstvenih komplikacija

Prema istraživanju na Harvardu, anksioznost je indicirana u nekoliko kroničnih tjelesnih bolesti, uključujući bolesti srca, kronične respiratorne poremećaje kao što je KOPB, gastrointestinalna stanja kao što je IBS i zlouporaba supstanci. Ipak, trebamo još puno naučiti o načinu na koji naše tijelo doživljava anksioznost i kako ona utječe na naše fizičko zdravlje. Međutim, ono što je sigurno jest da dugotrajna izloženost povišenoj razini kortizola (tj. anksioznosti) dovodi do smanjenja imuniteta i oštećenja srca i pluća.

Tjeskoba uzrokuje hladne ruke i stopala

Jeste li se ikada zapitali zašto su vaše ruke toliko hladne i jeste li znali da bi to mogla biti posljedica anksioznosti? Kada osjećamo tjeskobu, započinje reakcija mentalnog bijega ili borbe. Kada se to dogodi, protok krvi se preusmjerava iz vaših ekstremiteta, poput vaših ruku i stopala, prema trupu i vitalnim organima. To stvara osjećaj hladnoće u vašim rukama i nogama.

Foto: Shutterstock

Tjeskoba može izazvati ljutnju i bijes

Česta, ali manje poznata nuspojava anksioznosti je ljutnja. Kada se osjećamo nemoćno nad nekom situacijom ili je naš život izvan naše kontrole, izražavanje ljutnje prirodan je način da rasteretimo emocije.

Mnogo je lakše eksternalizirati sukob nego priznati pravi problem i njime se nositi. Osim toga, kod kroničnih osoba koje pate od anksioznosti ponekad se razvija i depresija.

Tjeskoba može izazvati probleme s pamćenjem

Budući da se osobe koje pate od anksioznosti često bore ostati u sadašnjem trenutku, to im često učini da zaboravljaju na neke stvari. Ljudi koji pate od generaliziranog anksioznog poremećaja bore se s brigom i nesposobnošću kontroliranja te brige. Kada smo zabrinuti, često se radi o nečemu što se još nije dogodilo, što znači da razmišljamo o budućnosti – gdje bi se problemi mogli i pojaviti. Zbog toga se ljudi koji pate od anksioznosti često doimaju kao da su rastreseni, ne slušaju ili ih jednostavno nije briga.

Foto: Shutterstock

Kod žena je veća vjerojatnost da će razviti anksiozni poremećaj

Prema nekim istraživanjima, od trenutka kad ženska osoba dosegne pubertet pa sve do 50. godine, dvostruko je veća vjerojatnost da će razviti anksiozni poremećaj nego muškarac. Osim toga, osjećaj bijega i borbe kod žena se lakše aktivira i ostaje aktivan dulje nego kod muškarca – dijelom zbog progesterona i estrogena. Postoje i dokazi koji upućuju na to da ženski mozak serotonin ne obrađuje tako brzo kao muški mozak i da su osjetljiviji na niske razine kortikotropin-oslobađajućeg faktora (CRF), hormona koji organizira stresne reakcije kod sisavaca.

Tjelovježba vam može pomoći u borbi s tjeskobom

Bezbrojne studije pokazuju da tjelovježba pomaže u smanjenju simptoma anksioznosti. Samo jedan trening ima moć podizanja raspoloženja za čitav dan. I nije važno je li vježba intenzivna. To može biti čak i samo neka brza šetnja oko zgrade ili trčanje od 30 minuta.

Anksioznost također može biti dobra stvar. Može vas zaštititi i učiniti boljim. Činjenica je da tjeskoba aktivira vaše mentalne senzore za opasnost. Osim toga, ako imate neku veliku poslovnu prezentaciju, osjećaj tjeskobe vam može pomoći da se za nju bolje pripremite.

Na samom kraju, anksioznost je također normalan i prirodan odgovor na stresne događaje. Problem nastaje tek kada na njega reagiramo na način koji je kontraproduktivan ispunjenom i sretnom životu.

Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

To Top