Život

Meditacija: 8 stvari koje morate znati

Meditacija – jednostavan i brz način za smanjenje stresa

Meditacija je nešto što može izbrisati svakodnevni stres. Osim toga, osoba koja meditira može dostići unutarnji mir. U nastavku ovog članka možete naučiti o pojedinostima, ali i o tome kako meditaciju dovući u svoj svakodnevni raspored.

Foto: Unsplash

Ako ste pod stresom, imate tjeskobu ili ste napeti i zabrinuti, meditacija je za vas ona stvar koja vam u životu nedostaje. Čak i ako odvojite samo nekoliko minuta dnevno, možete povratiti svoju smirenost i unutarnji mir, što će vas učiniti sretnijima i zadovoljnijima.

Svatko može prakticirati meditaciju. Jednostavna je, jeftina i ne zahtijeva nikakvu posebnu opremu.

Osim toga, meditaciju možete prakticirati gdje god da odete – bilo da ste u šetnji, vozite se autobusom, čekate na red kod liječnika ili ste usred dugog poslovnog sastanka.

Meditacija se mora razumjeti

Meditacija se prakticira tisućama godina. Izvorna svrha meditacije bila je pomoć u produbljenju razumijevanja svetih i mističnih sila života. Danas se meditacija obično koristi za opuštanje i smanjenje stresa.

Meditacija se smatra vrstom komplementarne medicine uma i tijela. Zašto? Pa ona može proizvesti duboko stanje opuštenosti i spokoja uma.

Tijekom meditacije usmjeravate svoju pozornost i eliminirate tok zbrkanih misli koje vam svakodnevno preplavljuju um i uzrokuju stres. Ovaj proces može rezultirati poboljšanjem fizičkog i emocionalnog blagostanja.

Meditacija i njene prednosti

Kao što već i znate, meditacija vam može pružiti osjećaj smirenosti, mira i ravnoteže. Taj osjećaj može koristiti i vašoj emocionalnoj dobrobiti i cjelokupnom zdravlju. Meditacija vam pomaže da smirite svoje misli i usmjerite ih na ono najbitnije, a to vam može pomoći kod obavljanja različitih svakodnevnih obaveza i zadataka.

Meditacija i emocionalno blagostanje

Kad meditirate, vi uklanjate preopterećenje informacijama koje se svakodnevno nakupljaju i doprinose vašem stresu. Osim toga, meditacija može uključiti i druge emocionalne prednosti, a to su:

  • Stjecanje novog pogleda na situacije koje izazivaju stres,
  • izgradnja vještina za upravljanje stresom,
  • povećanje samosvijesti,
  • fokusiranje na sadašnjost,
  • smanjenje negativnih emocija,
  • povećanje mašte i kreativnosti,
  • povećanje strpljenja i tolerancije,
  • meditacija bi također mogla biti korisna ako imate određeno zdravstveno stanje, osobito ono koje se može pogoršati stresom.

Dok sve veći broj znanstvenih istraživanja podupire zdravstvene prednosti meditacije, neki istraživači vjeruju da još nije moguće izvući zaključke o mogućim dobrobitima meditacije. Imajući to na umu, neka istraživanja sugeriraju da meditacija može pomoći ljudima u upravljanju simptomima nekih bolesti, kao što su anksioznost, astma, rak, kronične boli, depresija, srčana bolest, visoki krvni tlak, sindrom iritabilnog crijeva, problemi sa spavanjem, tenzijske glavobolje, itd.

Ako imate bilo koje od navedenih stanja, svakako razgovarajte sa svojim liječnikom o prednostima i nedostacima prakticiranja meditacije. Razgovor s liječnikom je jako bitan zato što u nekim slučajevima, meditacija može čak i pogoršati simptome povezane s određenim mentalnim i fizičkim zdravstvenim stanjima.

Meditacija nije zamjena za tradicionalni medicinski tretman, ali može biti koristan dodatak vašem primarnom tretmanu.

Vrste meditacije

Meditacija je zapravo zajednički izraz za mnoge načine koji vode do opuštanja uma. Tako postoji mnogo vrsta meditacije i opuštanja uma koje imaju elemente meditacije. Ipak, sve te vrste dijele jedan i isti cilj – postizanje unutarnjeg mira i spokoja.

Vođena meditacija. Ponekad se naziva i meditacijom vizualizacije, a ova metoda od vas zahtijeva da stvarate mentalne slike i da zamišljate situacije koje smatrate opuštajućima.

U ovoj meditaciji pokušajte koristiti što više osjetila, kao što su mirisi, zvukovi, prozori i dodiri. Kroz ovaj vas proces može voditi vodič ili učitelj.

Mantra meditacija. Ova vrsta meditacije od vas traži da u tišini ponavljate određene smirujuću riječ, misao ili frazu kako biste spriječili ometajuće misli.

Mindfulness meditacija. Ova vrsta meditacije temelji se na svjesnosti ili povećanju svijesti i prihvaćanju sadašnjosti onakvom kakva je. U ovoj meditaciji proširujete svoju svjesnost. Usredotočite se na sve ono što tijekom meditacije doživljavate, kao što je tok vašeg daha. Možete promatrati svoje misli i emocije, ali pustite ih da prođu bez da se na njima previše zadržavate.

Qi gong. Ova praksa općenito kombinira meditaciju, opuštanje, fizičko kretanje i vježbe disanja za vraćanje i održavanje ravnoteže. Qi gong (CHEE-gung) dio je tradicionalne kineske medicine.

Tai chi. Ovo je oblik nježnih kineskih borilačkih vještina. U tai chiju (TIE-CHEE) izvodite niz položaja ili pokreta u vlastitom tempu, ali na lagan, graciozan način dok uz to vježbate i duboko disanje.

Transcendentalna meditacija. Transcendentalna meditacija jednostavna je prirodna tehnika. U transcendentalnoj meditaciji tiho ponavljate osobno dodijeljenu mantru, kao što je riječ, zvuk ili fraza, i to na specifičan način.

Ovaj oblik meditacije vašem tijelu može omogućiti da se smjesti u stanje dubokog odmora i opuštanja. Osim toga, omogućuje vašem umu da postigne stanje unutarnjeg mira, bez potrebe za koncentracijom ili naprezanjem.

Joga. Ova tehnika nudi izvođenje niza položaja uz koje kontroliranjem disanja tijelo dovodite u stanje smirenosti i fleksibilnosti. Dok se krećete kroz poze koje zahtijevaju ravnotežu i koncentraciju, potiče vas da manje razmišljate o svojim obavezama te da se time više usredotočite na trenutak.

Elementi meditacije

Različite vrste meditacije mogu uključivati ​​različite značajke koje će vam pomoći u meditaciji i koncentraciji. Te se značajke mogu razlikovati ovisno o tome čije smjernice slijedite ili koju meditaciju prakticirate. Neke od najčešćih značajki u meditaciji su:

Usmjerenost pažnje. Usmjeravanje vaše pažnje općenito je jedan od najvažnijih elemenata meditacije. To je upravo ono što može osloboditi vaš um od mnogih smetnji koje vam uzrokuju stres i tjeskobu. Svoju pozornost možete usmjeriti na stvari kao što su neki određeni predmet, slika, mantra ili čak svoje disanje.

Opušteno disanje. Ova tehnika uključuje duboko disanje ujednačenog tempa pomoću mišića dijafragme za širenje pluća. Svrha ovakvog disanja je usporiti disanje, unijeti više kisika i smanjiti korištenje mišića ramena, vrata i gornjeg dijela prsa kako biste disali učinkovitije.

Mirno okruženje. Ako ste početnik, prakticiranje meditacije može biti lakše ako ste na mirnom mjestu gdje nema previše ometanja, dakle mjesto bez televizije, mobitela, radija i ostaloga.

Jednom kad u meditaciji postanete vještiji, možda ćete to moći učiniti bilo gdje, posebno u situacijama koje vas stavljaju pod stres i u kojima meditacija najviše koristi, kao što je prometna gužva, stresan radni sastanak ili dugačak red u trgovini.

Udobnost položaja. Meditaciju možete prakticirati bilo da sjedite, ležite, hodate ili u drugim položajima ili aktivnostima. Ono što je najbitnije jest da vam je udobno kako biste mogli izvući maksimum iz svoje meditacije. Ipak, tijekom meditacije pokušajte zauzeti dobro držanje tijela.

Otvoren stav. Pustite misli da vam prolaze kroz glavu bez da se na njima zadržavate. Nemojte dopustiti da vam pomisao na ozbiljnu meditaciju poveća stres. Ako želite, možete pohađati i posebne sate meditacije ili grupne satove koje vode obučeni instruktori. Ipak, meditaciju lako možete naučiti prakticirati i sami.

Pri tome, meditaciju možete učiniti formalnom ili neformalnom koliko god želite, kako god to odgovara vašem životnom stilu i situaciji. Nekim je ljudima dnevna meditacija pod ‘must’. Na primjer, svoj dan započnu i završe meditacijom. Ipak, sve što trebate je nekoliko minuta vremena i već ćete se osjećati bolje.

Foto: Unsplash

Kako sami prakticirati meditaciju?

Duboko dišite. Ova tehnika je dobra za početnike jer, kao što smo već rekli, disanje je prirodna funkcija.

Svu pažnju usmjerite na svoje disanje. Usredotočite se na osjećaj i slušanje svog disanja, kako udišete i izdišete kroz svoje nosnice. Dišite duboko i polako. Kada vam pažnja odluta, lagano vratite fokus na disanje.

Skenirajte svoje tijelo. Kada koristite ovu tehniku, usredotočite pozornost na različite dijelove tijela. Postanite svjesni različitih osjeta vašeg tijela, bilo da se radi o boli, napetosti, toplini ili opuštenosti.

Skeniranje tijela kombinirajte s vježbama disanja i pokušajte zamisliti udisanje topline ili opuštanja u i iz različitih dijelova tijela.

Ponavljajte mantru. Ako želite, možete stvoriti vlastitu mantru, bilo da je vjerska ili neka druga. Primjeri religioznih mantri uključuju molitvu Isusu u kršćanskoj tradiciji, sveto Božje ime u judaizmu ili om/aum mantru hinduizma, budizma i drugih istočnjačkih religija.

Hodajte i meditirajte. Kombinacija šetnje i meditacije učinkovit je i zdrav način opuštanja. Ovu tehniku ​​možete koristiti bilo gdje, kao što je šetnja i hodanje mirnom šumom, na gradskom pločniku ili u trgovačkom centru.

Kad koristite ovu tehniku, usporite tempo svog hodanja kako biste se mogli usredotočiti na svaki pokret svog tijela. Nemojte se fokusirati na određeni dio. Usredotočite se na svoje noge i stopala, usredotočite se na podizanje stopala, pomicanje noge naprijed i spuštanje stopala.

Uključite se u molitvu. Molitva je najpoznatiji i najrašireniji primjer meditacije. Izgovorene i pisane molitve nalaze se u većini vjerskih tradicija. Osim toga, možete slušati svetu glazbu, izgovaranje riječi ili bilo koju drugu glazbu i zvukove koje smatrate opuštajućima ili inspirativnima.

Otvorite svoju zahvalnost i ljubav! U ovoj vrsti meditacije svoju pozornost usmjeravate na svetu sliku ili biće, utkavši u svoje misli osjećaje ljubavi, suosjećanja i zahvalnosti.

Meditacija i razvijanje vještina za njenu praksu

Svoje vještine nemojte nikada osuđivati ili uspoređivati s nekim drugim tko je u meditaciji iskusniji od vas. Za meditaciju je potrebna praksa. Imajte na umu da je uobičajena pojava da vam tijekom meditacije luta um, bez obzira na to koliko dugo prakticirate meditaciju. Ako meditirate da biste smirili svoj um i vaša pažnja iznenada odluta, polako se vratite na objekt, osjet ili pokret na koji se fokusirate.

Eksperimentirajte

Ako eksperimentirate vjerojatno ćete saznati koje vrste meditacije vam najbolje odgovaraju i u čemu uistinu uživate. Meditaciju uvijek prilagodite svojim potrebama i mogućnostima. i zapamtite, ne postoji pravi ili pogrešan način meditiranja. Ono što je važno je da vam meditacija pomaže smanjiti stres i čini vas da se osjećate bolje.

Foto: Shutterstock
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

To Top