Život

Hipertenzija – što je to i kada ste u opasnosti

Hipertenzija – što je i kada ste u opasnosti

Hipertenzija ili visoki krvni tlak podmukla je bolest koja većinom godinama ne pokazuje nikakve simptome. Visoki se krvni tlak zamijeti tek kad se manifestiraju oštećenja na raznim organima, najčešće na srcu, mozgu, bubrezima ili očima. Hipertenzija je stanje u kojem je dugotrajna sila krvi arterija dovoljno visoka da uzrokuje navedene bolesti. Gotovo trećina odrasle populacije ima povišeni krvni tlak. Prema procjenama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 18% svih smrti  na razini svijeta može se pripisati hipertenziji (oko 9,4 milijuna ljudi).

Krvni je tlak određen i količinom krvi koju pumpa srce, ali i količinom otpora krvi u vašim arterijama. Što više krvi pumpa vaše srce i što su vaše arterije uže, to je vaš krvni tlak viši. Očitavanje krvnog tlaka daje se u milimetrima žive (mmHg). Ima dva broja. Ako je krvni tlak iznad 140/90 mmHg, radi se o povišenom krvnom tlaku.

  • Gornji broj (sistolički tlak). Prvi ili gornji broj pokazuje mjeru tlaka u vašim arterijama kad kuca vaše srce.
  • Donji broj (dijastolički tlak). Drugi ili donji broj mjeri tlak u arterijama između otkucaja.

Može se dogoditi situacija da godinama imate povišeni krvni tlak bez ikakvih simptoma. Nekontrolirani visoki krvni tlak povećava rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući srčani udar i moždani udar. Na sreću, visoki krvni tlak može se lako otkriti. A kada saznate da imate visok krvni tlak, morali biste se obratiti svom liječniku za daljnja rješenja.

Hipertenzija – simptomi

Većina ljudi s visokim krvnim tlakom nema znakova ili simptoma, čak i ako očitanja krvnog tlaka dosegnu opasno visoke razine.

Neke osobe koje pate od ovog problema mogu imati glavobolje, otežano disanje ili krvarenje iz nosa, ali ti simptomi nisu specifični i obično se ne pojavljuju sve dok visoki krvni tlak ne dosegne tešku ili životno opasnu fazu.

Kada posjetiti liječnika

Kao dio rutinskog pregleda kod liječnika, vjerojatno će vam se mjeriti i krvni tlak. Počevši od 18 godina, bilo bi dobro da na takav pregled dolazite barem jednom u dvije godine. Ako imate 40 ili više godina, ili imate 18 – 39 godina i probleme s tlakom, dajte se na pregled barem jednom svake godine.

Krvni tlak općenito treba provjeriti na obje ruke kako bi se utvrdilo postoji li razlika. Ono što je također bitno, jest koristiti manžetu koja odgovara veličini ruke.

Ako vam je hipertenzija već dijagnosticirana ili imate druge čimbenike rizika za kardiovaskularne bolesti, postoji vjerojatnost da će vam liječnik preporučati češće preglede. Djeca starija od 3 godine takav bi pregled trebala imati također svake godine.

Ako iz nekog razloga ne želite ići na pregled svom liječniku, u nekim trgovinama možete pronaći i aparate koji će vam besplatno izmjeriti krvni tlak. Aparati za krvni tlak, poput onih koji se nalaze u ljekarnama, mogu pružiti korisne informacije o vašem krvnom tlaku, ali mogu imati neka ograničenja. Točnost ovih strojeva ovisi o nekoliko čimbenika, kao što su ispravna veličina manžete i pravilna uporaba aparata.

Hipertenzija – uzroci

Postoje dvije vrste hipertenzije; primarna i sekundarna.

Primarna (esencijalna) hipertenzija

Za većinu odraslih osoba ne postoji prepoznatljiv uzrok visokog krvnog tlaka. Ova vrsta visokog krvnog tlaka, nazvana primarna (esencijalna) hipertenzija, može se postupno razvijati kroz godine.

Sekundarna hipertenzija

Neki ljudi imaju visoki krvni tlak uzrokovan osnovnim stanjem. Ova vrsta hipertenzija može se pojaviti iznenada i uzrokovati čak i viši krvni tlak nego primarna hipertenzija. Do sekundarne hipertenzija mogu dovesti različita stanja i lijekovi:

  • opstruktivna noćna apneja
  • bolest bubrega
  • tumori nadbubrežne žlijezde
  • problemi sa štitnjačom
  • određeni defekti krvnih žila
  • određeni lijekovi, kao što su kontracepcijske pilule, lijekovi protiv prehlade, dekongestivi, lijekovi protiv bolova koji se mogu kupiti bez recepta i neki lijekovi na recept
  • ilegalne droge, kao što su kokain i amfetamini

Faktori rizika

Visoki krvni tlak ima mnogo faktora rizika, a to uključuje:

Dob. Rizik od visokog krvnog tlaka raste i s vašim godinama. Do otprilike 64. godine života visok krvni tlak je češći kod muškaraca. Žene imaju veću vjerojatnost za razvoj visokog krvnog tlaka nakon 65. godine života.

Rasa. Visoki krvni tlak osobito je čest među ljudima afričkog naslijeđa i kod njih se često razvija u ranijoj dobi nego u bijelaca. Osim toga, kod ljudi ovog nasljeđa također su češće i ozbiljne komplikacije, kao što su moždani udar, srčani udar i zatajenje bubrega.

Povijest obitelji. Hipertenzija se često javlja kao nasljeđe u obitelji.

Prekomjerna težina ili pretilost. Što više težite, potrebno vam je i više krvi za opskrbu kisikom i hranjivim tvarima. Kako se količina protoka krvi kroz vaše krvne žile povećava, tako se povećava i pritisak na zidove vaših arterija.

Fizička neaktivnost. Ljudi koji su manje fizički aktivni često imaju veći broj otkucaja srca. Što je vaš broj otkucaja srca veći, vaše srce mora sa svakom kontrakcijom raditi jače i to je jača sila na vašim arterijama. Nedostatak tjelesne aktivnosti također povećava rizik od prekomjerne težine. Stoga, nema drugog rješenja nego da svoj organizam stavite u pogon, šetajte, trčite, budite aktivni. Šetnja može donijeti mnogo fizičkih i psihičkih prednosti.

Konzumiranje duhana. Pušenje ili žvakanje duhana ne samo da povremeno podižu vaš krvni tlak, već i ozbiljno šteti sluznici arterija. To može uzrokovati sužavanje arterija i povećati rizik od srčanih bolesti. Pasivno pušenje također može povećati rizik od srčanih bolesti.

Previše soli u prehrani. Previše natrija u vašoj prehrani može uzrokovati zadržavanje tekućine u tijelu, što povećava i vaš krvni tlak.

Premalo kalija u prehrani. Kalij pomaže uravnotežiti količinu natrija u vašim stanicama. Pravilna ravnoteža kalija ključna je za dobro zdravlje srca. Ako prehranom ne unosite dovoljno kalija ili gubite previše kalija zbog dehidracije ili drugih zdravstvenih stanja, u krvi se može početi nakupljati natrij.

Pretjerana konzumacija alkohola. Prekomjerno konzumiranje alkohola s vremenom može oštetiti vaše srce. Više od jednog pića na dan može negativno utjecati na vaš krvni tlak, pa i na čitav organizam. Ako pijete alkohol, činite to umjereno.

Stres. Visoka razina stresa može dovesti do privremenog povećanja krvnog tlaka. Osim toga, navike povezane sa stresom kao što su prejedanje, pušenje ili pijenje alkohola mogu dovesti do daljnjeg povećanja krvnog tlaka.

Određena kronična stanja. Određena kronična stanja također mogu povećati rizik od visokog krvnog tlaka, uključujući bolest bubrega, dijabetes i noćnu apneju.

U nekim slučajevima okidač za povišeni krvni tlak može biti i trudnoća.

Iako je visoki krvni tlak najčešći kod odraslih, djeca također mogu biti u opasnosti. Kod neke djece visoki je krvni tlak uzrokovan problemima s bubrezima ili srcem. No, za sve veći broj djece, upravo su krivac loše životne navike, poput nezdrave prehrane i nedostatka tjelovježbe. To može doprinijeti pojavi hipertenzije.

Hipertenzija može stvoriti ozbiljne komplikacije

Prekomjerni pritisak na zidove vaših arterija uzrokovan visokim krvnim tlakom ne samo da može oštetiti vaše krvne žile, već i vaše organe. Što je vaš krvni tlak viši i što duže nekontrolirano traje, to je šteta veća.

Nekontrolirani visoki krvni tlak može dovesti do komplikacija kao što su:

Srčani ili moždani udar. Visoki krvni tlak može uzrokovati stvrdnjavanje i zadebljanje arterija (aterosklerozu), što može dovesti do srčanog udara, moždanog udara ili drugih komplikacija.

Aneurizma. Povišeni krvni tlak može uzrokovati slabljenje i izbočenje krvnih žila, stvarajući aneurizmu. Ako aneurizma pukne, to može biti opasno po život.

Zastoj srca. Da bi na pravilan način pumpalo krv, srce mora raditi jače. To uzrokuje zadebljanje stijenki srčane pumpne komore (hipertrofija lijeve klijetke). Na kraju, zadebljani mišić može imati poteškoća s pumpanjem krvi kako bi zadovoljio potrebe vašeg organizma, što može dovesti do zatajenja srca.

Oslabljene i sužene krvne žile u bubrezima. To može spriječiti da organi normalno funkcioniraju.

Zadebljane, sužene ili pokidane krvne žile u očima. Može dovesti do gubitka vida. Metabolični sindrom. Ovaj sindrom skupina je poremećaja metabolizma vašeg tijela, uključujući povećanu veličinu struka, visoke trigliceride, smanjen kolesterol lipoproteina visoke gustoće (“dobar” kolesterol), visoki krvni tlak i visoke razine inzulina. Ova stanja povećavaju vjerojatnost da ćete razviti dijabetes, bolesti srca i moždani udar.

Problemi s pamćenjem ili razumijevanjem. Nekontrolirana hipertenzija također može utjecati na vašu sposobnost razmišljanja, pamćenja i učenja. Problemi s pamćenjem ili razumijevanjem koncepata češći su kod osoba s visokim krvnim tlakom.

Demencija. Sužene ili začepljene arterije mogu ograničiti dotok krvi u mozak, što dovodi do određene vrste demencije (vaskularna demencija). Vaskularna demencija može biti uzrokovana i moždanim udarom koji prekida dotok krvi u mozak.

Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

To Top