Na chatu dogovaramo kavu, u obiteljskoj grupi dijelimo fotografije djece, na društvenim mrežama pratimo prijatelje i komentiramo vijesti. Aplikacije za dopisivanje postale su dio svakog našeg dana, a s njima i naši najosobniji razgovori, slike i podaci. Upravo zato su postale i omiljeno mjesto za prevarante.
Prijevare su danas uvjerljivije nego ikad. Poruka može stići s profila prijatelja, imati savršen pravopis i izgledati kao da je poslala banka ili dostavna služba. Ne moramo biti stručnjaci za informatiku da bismo se zaštitili, ali moramo znati nekoliko osnovnih pravila i držati ih se i kada smo u žurbi.
Skupili smo devet pravila za sigurnije dopisivanje i korištenje društvenih mreža u 2026. godini. Većinu ih možemo primijeniti za deset minuta, a štite nas od najčešćih problema: krađe profila, lažnih poruka, prijevara s novcem i neugodnog dijeljenja fotografija.
Kako se zaštititi na chatu i društvenim mrežama?
1. Uključimo dvofaktorsku autentifikaciju
Dvofaktorska autentifikacija znači da za prijavu nije dovoljna samo lozinka, nego treba i drugi dokaz da smo to mi, najčešće kod iz aplikacije ili poruke. Čak i ako netko dozna našu lozinku, bez tog drugog koraka neće moći ući u naš profil. To je jedna od najjednostavnijih i najučinkovitijih zaštita koje imamo.
Gotovo sve veće društvene mreže i aplikacije za dopisivanje nude tu mogućnost u postavkama sigurnosti ili računa. WhatsApp, primjerice, ima provjeru u dva koraka, kod koje postavljamo PIN od šest znamenki koji se traži pri ponovnoj registraciji broja. Ako aplikacija nudi izbor, kod iz aplikacije za autentifikaciju ili pristupni ključ (engl. passkey) pruža jaču zaštitu od koda poslanog SMS-om.
2. Koristimo jake i različite lozinke
Ista lozinka za e-mail, društvene mreže i internetsku trgovinu znači da je jedan procurjeli podatak dovoljan za ulazak u sve. Zato svaki važan račun treba imati svoju, dugu lozinku. Dugačka fraza od nekoliko nepovezanih riječi lakša je za pamćenje i teža za pogađanje od kratke lozinke s nekoliko znakova.
Nitko ne može zapamtiti desetke različitih lozinki, i to nije ni potrebno. Upravitelj lozinki sprema ih na sigurno mjesto, a mi pamtimo samo jednu glavnu. Posebnu pažnju posvetimo lozinki za e-mail, jer preko njega se mogu resetirati gotovo svi ostali računi.
Ako primimo obavijest da je neka usluga koju koristimo imala curenje podataka, ne čekajmo. Odmah promijenimo lozinku za taj račun i za svaki drugi na kojem smo, priznajmo si iskreno, koristili istu ili vrlo sličnu.
3. Nikada ne dijelimo kodove za potvrdu
Jedna od najraširenijih prijevara izgleda bezazleno. Stigne poruka, često s broja ili profila nekoga koga poznajemo, uz objašnjenje da nam je „greškom poslan kod od šest znamenki“ i molbu da ga proslijedimo. U stvarnosti je to kod kojim prevarant pokušava preuzeti naš profil na svojem uređaju.
Pravilo je jednostavno: kodove koji stižu SMS-om ili u aplikaciji ne dijelimo ni s kim, pa ni s osobom koja tvrdi da je iz banke, policije ili korisničke podrške. Ozbiljne službe nikada ne traže takve kodove porukom. Ako je netko već dobio naš kod, odmah promijenimo lozinku, uključimo provjeru u dva koraka i upozorimo kontakte.
4. Naučimo prepoznati phishing
Phishing je pokušaj da nas lažnom porukom navedu da kliknemo na poveznicu i upišemo osobne podatke, lozinku ili broj kartice. Hrvatska policija već je upozoravala na slučajeve u kojima su korisnici oglasnika preko WhatsAppa dobivali poveznice na lažne stranice dostavnih službi, koje su zatim tražile podatke o kartici.
Prije nego što kliknemo, zastanimo i provjerimo nekoliko znakova upozorenja:
- poruka stvara žurbu („račun će biti blokiran“, „paket se vraća danas“)
- adresa stranice izgleda gotovo ispravno, ali ima neobičan nastavak ili slovo viška
- traži se broj kartice, CVV broj ili lozinka za nešto što to ne bi trebalo tražiti
- nudi se nagrada, dobitak ili popust koji zvuči predobro da bi bio istinit
Ako sumnjamo, ne kliknimo na poveznicu, nego sami otvorimo službenu aplikaciju ili upišemo adresu koju znamo.
5. Provjerimo svaku poruku koja traži novac
Poruka „Bok mama, ovo mi je novi broj, hitno mi treba novac“ ili zamolba prijatelja čiji je profil preuzet da mu posudimo nešto do sutra igraju na našu brigu i dobrotu. Prevaranti računaju da ćemo reagirati brzo i emotivno, bez provjere.
Zato uvedimo jedno nepokolebljivo pravilo: prije nego što pošaljemo novac ili podatke, nazovemo osobu na broj koji već imamo spremljen i čujemo njezin glas. Ako „novi broj“ ne odgovara na poziv, a stalno inzistira na poruci, to je ozbiljan znak upozorenja. S obitelji, osobito sa starijim članovima, možemo dogovoriti i tajnu riječ za hitne situacije.
6. Razmislimo prije nego što podijelimo fotografiju
Jednom poslana fotografija više nije pod našom kontrolom. Može se spremiti, proslijediti ili objaviti, čak i ako je bila namijenjena samo jednoj osobi. To posebno vrijedi za intimne fotografije, koje se mogu zloupotrijebiti za ucjenu. Ako nam netko prijeti objavom takvih sadržaja, ne plaćajmo, sačuvajmo dokaze i obratimo se policiji.
Oprez je potreban i kod svakodnevnih slika. Fotografije snimljene mobitelom mogu u sebi sadržavati podatke o mjestu snimanja, a slike ispred kuće, škole ili s vidljivom registracijom automobila otkrivaju više nego što mislimo. Kod djece budimo posebno pažljivi. Prema hrvatskom zakonu, za djecu mlađu od 16 godina privolu za obradu osobnih podataka u internetskim uslugama daje roditelj, što je dobar podsjetnik da o dječjoj privatnosti odlučuju odrasli.
7. Uredimo postavke privatnosti
Većina aplikacija prema zadanim postavkama pokazuje više nego što bismo željeli. Odvojimo nekoliko minuta i provjerimo tko može vidjeti naš profil, fotografije, popis prijatelja, broj telefona i vrijeme kada smo zadnji put bili na mreži. Mnoge aplikacije omogućuju i da odaberemo tko nas smije dodati u grupe, što smanjuje broj neželjenih poruka.
Postavke privatnosti mijenjaju se s novim verzijama aplikacija, pa ih vrijedi provjeriti barem nekoliko puta godišnje. Dobro je pogledati i koje aplikacije trećih strana imaju pristup našem profilu na društvenoj mreži te ukloniti one koje više ne koristimo. Isto vrijedi i za stare profile na mrežama koje smo davno napustili: zaboravljen račun sa slabom lozinkom lako postane meta, pa ga je bolje ugasiti nego ostaviti da stoji.
8. Ažurirajmo aplikacije i pazimo na javni Wi-Fi
Ažuriranja nisu samo nove funkcije. Često zatvaraju sigurnosne propuste koje napadači već znaju iskoristiti. Zato uključimo automatsko ažuriranje sustava i aplikacija na mobitelu. Ako ažuriranje ne prolazi jer nema dovoljno prostora, pomoći će savjeti kako očistiti memoriju mobitela.
Na javnim Wi-Fi mrežama u kafićima, hotelima ili zračnim lukama budimo oprezniji. Ne znamo tko upravlja mrežom ni tko je još spojen na nju. Za prijave u važne račune na takvim mjestima bolje je koristiti mobilni internet ili zaštićenu vezu, a o tome kako funkcionira zaštićena veza pisali smo u tekstu što je VPN i čemu služi.
9. Prijavimo, blokirajmo i potražimo pomoć
Svaka ozbiljnija aplikacija ima opciju prijave i blokiranja korisnika ili sadržaja. Iskoristimo je kada nam netko šalje prijeteće, uznemirujuće ili lažne poruke. Prijava pomaže i drugima, jer platforme na temelju prijava mogu ukloniti lažne profile i zaustaviti prevarante.
Ako smo izgubili novac, ako nam netko prijeti ili ako je počinjeno kazneno djelo, obratimo se policiji na broj 192 ili u najbližu policijsku postaju, a u hitnim situacijama zovimo 112. Računalno-sigurnosne incidente koji se tiču Hrvatske, primjerice lažne stranice na .hr domeni, možemo prijaviti Nacionalnom CERT-u, koji djeluje pri CARNET-u. Na stranici CERT.hr objavljuju se i aktualna upozorenja i savjeti za zaštitu.
Nijedna postavka ne može nas zaštititi od svega, ali većina prijevara uspije zato što smo u žurbi, umorni ili previše povjerljivi. Dvofaktorska autentifikacija, različite lozinke, pravilo da kodove ne dijelimo ni s kim i navika da poziv provjerimo prije slanja novca zatvaraju velik dio vrata kroz koja prevaranti ulaze.
Podijelimo ova pravila i s ukućanima, osobito s roditeljima i djecom, jer jedan preuzeti profil u obiteljskoj grupi može ugroziti sve. A ako primijetimo da nas chat i društvene mreže drže uz ekran duže nego što bismo htjeli, vrijedi pogledati i kako smanjiti vrijeme na mobitelu. Manje bezumnog listanja znači i više pažnje za poruke koje stvarno trebaju naš oprez.
