Baš kao u nekom filmu, mediji u inozemstvu puni su naslova o divovskim azijskim stršljenima ubojicama koji se probijaju po Aziji i Europi. Šokantna je čak i činjenica koliko njihovi ubodi mogu biti bolni i opasni po život. No, jeste li znali da su oni mnogo više od vrhunskih strojeva-ubojica?
Svaki vaš pothvat kojim se sami želite riješiti stršljena ili drugih štetnih i opasnih kukaca, može biti prilično rizičan potez. Ako to učinite krivo, na kraju možete završiti u vrlo po život opasnom stanju. Za takve stvari postoje stručnjaci, koji točno znaju gdje mogu pronaći njihova gnijezda. Stručnjaci će vam pomoći da se riješite opasnosti, a da pritom više ne morate brinuti o sigurnosti svoje obitelji i kućnih ljubimaca. Stručnjaci će se također pobrinuti da gnijezdo riješe u pravo doba dana i da pritom koriste i svu potrebnu opremu za efikasno uklanjanje. Više o njima čitajte u nastavku.
Van svog gnijezda, stršljeni nisu agresivna stvorenja
Malo poznata činjenica o stršljenima je da oni zapravo nisu tako agresivni kao što bi se moglo misliti. Poput većine insekata koji grade gnijezda, stršljeni obično napadaju samo kako bi obranili svoju koloniju kada osjete da je ugrožena. To je uglavnom samo onda kad netko ili nešto dođe u blizinu gnijezda (radijus je obično 2-3 m).
Poznato je da su stršljeni izvan područja svog gnijezda prilično pasivna stvorenja. Neki istraživači primijetili su da su oni sramežljiva, mirna stvorenja. Skloni su izbjegavati sukob i napadaju samo kad apsolutno moraju.
Stršljeni su zapravo ose
Jeste li znali da su stršljeni zapravo podskup osa? Konkretno, oni su jedna vrsta društvenih osa, koje žive u velikim, visoko organiziranim kolonijama.
Stršljeni pripadaju porodici insekata Vespidae, koja sadrži sve vrste stršljena. Zabavna činjenica je da su bald-faced stršljeni zapravo ose i ne pripadaju obitelji stršljena.
Glavna razlika između osa i stršljena je njihova veličina. Stršljeni su relativno veći od osa, što je jedan od glavnih razloga zašto su toliko strašni, iako su, kao što je ranije rečeno, prilično smireni i pasivni. Druga razlika je boja. Ose koje su obično žute i crne, stršljeni su više narančasti i crveni, iako se to razlikuje od vrste do vrste.
Stršljeni grade gnijezda i ispod zemlje
Gdje stršljeni grade svoja gnijezda, često ovisi o vrsti. Prirodno, oni svoja gnijezda vole graditi na visokim područjima. To uključuje, ali nije ograničeno na:
- Potkrovlje,
- krošnje drveća,
- pod krovovima,
- šupe,
- garaže,
- šuplja debla,
- područja koja su podignuta od tla.
Gnijezda stršljenova koja su podignuta ponekad čak i vise i to na malog ‘peteljci’ koja je pričvršćena za neki drugi predmet.
Gnijezda ispod zemlje
Osim na visokim mjestima, stršljeni su također poznati po tome da svoja gnijezda grade u zatvorenim prostorima koji pružaju sigurnost. Ponekad to mogu biti stare, napuštene jazbine glodavaca.
Mogu biti smješteni u poljima, vrtovima i parkovima, a tek ti stršljeni koji svoja gnijezda grade u zemlji predstavljaju pravi rizik za ljude. Stršljenova gnijezda izgrađena u zemlji u područjima koja su jako naseljena ljudima, predstavljaju pravi rizik. Tako na stršljena slučajno možete nagaziti, ali vas mogu i napasti jer predstavljate prijetnju cijeloj njihovoj koloniji.
U jednu ruku, stršljeni vas mogu riješiti raznih štetočina
Stršljeni su jedno od sredstava za štetočine koje se nalaze u vrtovima. Sa svojim apetitom za kukcima kao što su lisne uši, stršljeni pomažu svijet osloboditi neželjenih vrtnih štetnika koji uništavaju resurse u poljoprivrednom okruženju.
Čime se stršljeni hrane?
Poznato je da stršljeni između ostalog imaju bogatu prehranu šećerom i proteinima.
Šećer – kao i druge vrste osa, stršljeni su veliki sladokusci i žude za slatkim stvarima kao što su voće i gazirana pića.
Sok od drveta– često ih možete pronaći kako povlače koru s drveća kako bi došli do ljepljive zlatne tvari.
Proteini – baš kao i drugi insekti iz obitelji Vespidae, njihovi mladi žive od proteina u obliku insekata i drugih životinja. Zauzvrat, ličinke ispuštaju slatki sirup koji koriste odrasle jedinke.
U drugu ruku, stršljeni se hrane pčelama koje su bitne za okoliš
Pčele su jedna od najdražih stvari stršljena. Ne samo da su izvrstan izvor proteina, već pružaju slatki, zlatni, šećerni obrok koji stršljeni obožavaju – med.
Potreban je samo mali broj divovskih stršljena da zbriše cijelu koloniju pčela. S obzirom na njihovu veličinu i snagu, jedan divovski stršljen može ubiti otprilike 40 pčela u minuti.
Međutim, japanske pčele razvile su lukavu taktiku kako bi ove grabežljivce spriječile u uništavanju njihove kolonije. Dok se jedan stršljen približava košnici, pčele ga napadaju prije nego što uspijeva osloboditi feromone koji privlače ostale stršljene. Ubod i ugriz pčele nisu dovoljni da ubiju velikog stršljena, pa umjesto toga oko njega lete, vibrirajući svojim tijelima ogromnom brzinom. Vibracije pčela uzrokuju drastičan porast temperature, tako da stršljena živog sprže.
Ova tehnika rezultat je evolucije tijekom stotina godina. Pčele medarice iz ostatka svijeta tek trebaju otkriti ovaj obrambeni mehanizam, a do onda će i dalje biti na meti divovskih stršljena.
Ubod stršljena može biti smrtonosan
Jedini temeljni čimbenik koji stršljene čini tako opasnim je njihov ubod. Iako je vjerojatnost da stršljen ubode vrlo mala, kada se odluče na napad, to može završiti kobno.
Glavni razlog zašto je ubod stršljena tako smrtonosan u usporedbi s drugim kukcima koji bodu je sama veličina stršljena. Općenito, otrov stršljena ne smatra se otrovnim za ljude, ali zbog njihove veličine, količina otrova koju ispuštaju po ubodu može biti vrlo riskantna. Stršljeni oslobađaju više otrova po ubodu nego bilo koji drugi kukac.
Divovski azijski stršljeni
Podrijetlom iz Japana, divovski azijski stršljen brzo se probio i u Europu. Ubodom i otrov koji sadrži snažne kemikalije koje mogu izazvati pustoš u ljudskom tkivu i živčanom sustavu.
U Japanu su stršljeni poslastica
Stršljeni su djelomično odgovorni za postotak posjeta bolnicama u Japanu. Ipak, u mnogim se japanskim planinskim selima stršljeni smatraju delikatesom, posebno njihove ličinke. Često se jedu ili prženi ili sirovi, a pružaju ogromnu količinu proteina.
Na kraju krajeva, iako su po svojoj prirodi vrlo pasivni dok lete sami, mogu biti agresivni ako smatraju da ste prijetnja košnici. Stršljeni su strašni zbog svoje veličine, ali i zbog toga što njihov ubod ima potencijal učiniti veliku štetu – a u nekim slučajevima i usmrtiti osobu ili životinju. S jedne strane nas rješava drugih raznih štetočina kao što su zemljane buhe, a s druge strane ubija i pčele koje su vrlo bitne za naš okoliš.
Jednostavna klopka za stršljene
Iako ćete na internetu pronaći mnoge savjete za borbu sa stršljenima, ovo je jedna od najučinkovitijih i najjednostavnijih načina.
Prema stranici Agroklub, za klopku vam je potrebna dvolitrena plastična boca, voćni sok, ocat, vino ili pivo. Nećete pogriješiti ako u tekućinu dodate malo šećera, ali i komadić, dva, sirovog mesa ili čak ostatke hrane za pse ili mačke. Gornju trećinu boce prerežite, tako da dobijete lijevak. U trećinu odrezanog dijela boce sipajte tekućinu koja će ih privući te “zaklopite” gornjim dijelom boce tako da je njezino grlo unutra, u donjem dijelu. Zalijepite rubove boce ljepljivom trakom. Stršljene će ovi mirisi privući i pritom će ući, ali neće moći izaći te će se utopiti. Budite bez brige, pčele ovaj miris ne privlači.
Osim toga, pripazite da za sobom na otvorenom prostoru ne ostavljate ostatke hrane jer će ih privući taj miris. Također je bitno da redovito praznite kante za smeće, koje ih također mogu namamiti.
