Europska unija ili skraćeno EU, iznimno je važna nadnacionalna organizacija nastala na ideji povezanosti europskih zemalja na jako visokoj razini, u smislu jako bliske suradnje zemalja članica EU, pružanja međusobne pomoći i poticanja razvoja svih članica, a osnovna misao vodilja je osiguravanje mira unutar njenih granica.
Glavni cilj svake zemlje Europske unije je politička i ekonomska integracija europskih zemalja, osiguravanje uravnoteženog razvoja svih članica, poticanje zaposlenosti i zaštita prava svakog građana Unije. Temelj suradnje svih zemalja članica je stvaranje zajedničkog tržišta europskog tržišta koji bi donio prosperitet svim članicama i omogućio njihov jednoliki razvoj.
Glavni ciljevi kojeg podržavaju sve zemlje Europske unije su vladavina mira i prava, poštovanje svih jezika i kultura te rast i napredak europskog gospodarstva što je dodatno olakšalo uvođenje zajedničke valute Euro.
Važnost suradnje zemalja Europske unije potvrđena je 2012. godine kada je EU dobila Nobelovu nagradu za mir kao potvrdu svojih zastupanja i truda za održavanje mira na europskom području.
Povijest Europske unije
Ideja zajedničke organizacije u kojoj bi se našle zemlje s europskog tla nastala je ubrzo nakon 2. svjetskog rata. Čelnici velikih europskih država, nakon dva velika rata koja su se odvila i na europskom teritoriju, shvatili su da bi zemlje trebale međusobno surađivati, a ne ratovati te da imaju jedinstvenu priliku stvaranja zajedničke države čije bi se članice međusobno poštivale, štitile i doprinosile jedna drugoj.
Za idejno pokretanje povezivanja zaslužne su sljedeće zemlje: Francuska, Italija, Njemačka i zemlje Beneluksa (Luksemburg, Nizozemska, Belgija). Prvo povezivanje dogodilo se 1951. godine kada je u Parizu osnovana Europska zajednica za ugljen i čelik.
Iste te države su 1957. godine u Rimu osnovale Europsku ekonomsku zajednicu čiji je cilj bilo stvaranje zajedničkog tržišta i ekonomske politike čime bi međusobno ojačale svoja gospodarstva. To je dovelo do stvaranja Europske zajednice ili EZ, deset godina kasnije.
Nakon toga su uslijedile i daljnje promjene u radu EZ, koje su uključivale uspostavljanje carinske unije, uvođenje europskog monetarnog sustava, uređivanje tehnološke i informatičke suradnje. Šlag na torti bilo je potpisivanje Jedinstvenog europskog akta u Bruxellesu 1986. godine, sporazuma koji je EU opisao kao nadnacionalnu političku i ekonomsku integraciju.
S vremenom se broj zemalja koji se priključivao uniji povećao, ali su se istodobno povećali zahtjevi i kriteriji EU za pristupanje u njihovu organizaciju.
Europska unija danas – 27 zemalja koje kontinuirano napreduju
Europsku uniju danas čini čak 27 zemalja s gotovo pola milijarde stanovnika i proteže se na čak 4 milijuna kvadratnih kilometara, a nove zemlje se nalaze na vratima ulaska u nju. Bez obzira na to što djeluju kao jedno, glavne i najnaprednije članice EU i dalje su gospodarski najjače i imaju i po nekoliko puta veći BDP od slabije razvijenih članica. Zemlje s najvišim standardom i BDP po glavi stanovnika su Luksemburg, Njemačka, Austrija, Danska, Belgija, Finska, Švedska, Nizozemska i Irska.
Zemlje članice EU (abecednim redom):
1. Austrija – država članica od 1995. godine
2. Belgija – država članica od 1958. godine
3. Bugarska – država članica od 2007. godine
4. Cipar – država članica od 2004. godine
5. Češka – država članica od 2004. godine
6. Danska – država članica od 1973. godine
7. Estonija – država članica od 2004. godine
8. Finska – država članica od 1995. godine
9. Francuska- država članica od 1958. godine
10. Grčka – država članica od 1981. godine
11. Hrvatska – država članica od 2013. godine
12. Irska – država članica od 1973. godine
13. Italija – država članica od 1958. godine
14. Latvija – država članica od 2004. godine
15. Litva – država članica od 2004. godine
16. Luksemburg – država članica od 1958. godine
17. Mađarska – država članica od 2004. godine
18. Malta – država članica od 2004. godine
19. Nizozemska – država članica od 1958. godine
20. Njemačka – država članica od 1958. godine
21. Poljska – država članica od 2004. godine
22. Portugal – država članica od 1986. godine
23. Rumunjska – država članica od 2007. godine
24. Slovačka – država članica od 2004. godine
25. Slovenija – država članica od 2004. godine
26. Španjolska – država članica od 1986. godine
27. Švedska – država članica od 1995. godine
Samo je jedna članica EU do sada napustila uniju, a riječ je o Ujedinjenoj Kraljevini (Velika Britanija i Sjeverna Irska), koja od 2020. godine više nije članica EU.
Države koje su se kandidirale za ulazak u Europsku uniju su Srbija, Sjeverna Makedonija, Turska, Albanija i Crna Gora. Još dvije su države potencijalni kandidati za ulazak u EU, a to su Bosna i Hercegovina i Kosovo. Island je također podnio zahtjev za članstvom u EU.
Kako funkcionira Europska unija?
Lisabonskim ugovorom koji je nastupio 2009. godine zemlje članice EU uspostavile su zajedničke institucije za provedbu politike i odlučivanje o svim njenim segmentima u kojima se nalaze predstavnici svih zemalja, s čelnicima koji se redovno izmjenjuju i koji su zastupnici svih zemalja.
Glavne institucije su:
- Europsko vijeće
- Vijeće Europske unije
- Europski parlament
- Europska komisija
- Vijeće ministara
- Sud EU-a
- Europski revizorski sud
- Europska središnja banka
- Europska investicijska banka, itd.
Glavne okosnice važeće za sve zemlje Europske unije:
1. Slobodno kretanje
Zemlje članice EU osigurale su svojim stanovnicima mogućnost slobodnog kretanja iz jedne zemlje u drugu te su na taj način ljudima dali mogućnost da žive, rade i školuju se u bilo kojoj zemlji članici.
To je omogućilo rast zaposlenosti i zapošljavanje ljudi u svojim vlastitim strukama te veliki napredak u stjecanju fakultetske naobrazbe, osobito za studente iz slabije razvijenih članica.
2. Schengensko područje
Schengensko područje ili „područje bez granica“ nastalo je 1985. godine i bazira se na ideji lakšeg prolaska granica, bez posebnih provjera i kontrola, što je jako doprinijelo razvoju raznih turizma i raznih vrsta poslovanja.
3. Zajednička valuta
Većina zemalja EU upotrebljava istu valutu koja se naziva euro i to olakšava njihovo međusobno poslovanje. Ipak, neke od zemalja EU odlučile su zadržati svoju valutu pa se tako euro koristi u 19 zemalja.
4. Europske zastave
Iako su europske zastave zapravo sve zastave njenih članica jer svaka država i dalje ima svoju zastavu i identitet, sama Europska unija ima svoju vlastitu zastavu. Zastava Europske unije je izrazite plave boje i na njoj se nalazi krug sačinjen od zlatnih zvijezda. Na taj način zastava Europske unije pokazuje ujedinjenost svih njenih članica.
Zastava Europe na sebi prikazuje dvanaest zlatnih petokrakih zvjezdica, a prihvaćena je 1992. godine.
5. Himna Europske unije
Kao što je slučaj i kod europske zastave, svaka je zemlja zadržala svoju nacionalnu himnu, ali i Europska unija ima svoju himnu. Ona je za himnu uzela glazbu koju je kreirao Ludwig van Beethoven. Riječ je o preludiju „Ode radosti“ , dijela „Devete simfonije“ poznatog skladatelja.
Jeste li znali?
- Zastava Europe koju je osmislio Arsèn Heitz, radnik u poštanskom odjelu Vijeća Europe, bazirana je na religioznom nadahnuću njenog tvorca koji je dizajn napravio na temelju ikona Djevice Marije kojoj je glava okružena aureolom napravljenom od upravo 12 zvjezdica. Također je interesantno da se broj zvjezdica na zastavi ne povećava s brojem članica kojih je 1994. bilo upravo 12 pa zastava europe i danas ima isti broj zvjezdica kao i kod nastanka.
- Himna Europske unije dostupna je u različitim interpretacijama, a one su djelo su francuskog skladatelja Christophea Guyarda te su zaštićeno djelo.
- Irska je najliberalnija država članica Europske unije.
- Luksemburg je jedina država Europske unije u kojoj je glasanje obavezno, a izostanak s glasanja kažnjiv.
- Njemačka je gospodarski najjači izvoznik na svijetu i njen izvoz pokriva čak 10% svjetskog izvoza.
- Najveći postotak žena u politici u svim zemljama EU ima Latvija.
- Cipar je jedina država koja nije u cijelosti u EU, zbog svog turskog dijela.
