Košarka već desetljećima oduševljava navijače diljem svijeta. Ali, koliko zapravo znamo o ovom popularnom sportu? Od njenih skromnih početaka pa sve do danas, košarka se nije samo razvijala na terenu, već je postala i ključni element sportskih kladionica, gdje se fanovi mogu kladiti i pratiti svoje omiljene timove.
Za kladjenje uzivo vam je potrebno mnogo više od praćenja utakmice uživo. Iako vam sportske kladionice uživo nude mnogo sportova na koje se možete kladiti, najprije morate analizirati cijelu povijest tog sporta. Recimo na Favbet live stranci možete vidjeti što se to događalo u prijašnjim utakmicama vašeg omiljenog tima, i kolike su njima šanse za pobjedu.
Zašto je ovo važno? Zato što ćemo u ovom članku, istražiti sedam zanimljivih i možda manje poznatih činjenica o košarci koje će vam pomoći pri budućem klađenju na košarkaške timove. Ove činjenice će vas možda vas iznenaditi i prikazati ovu igru u sasvim novom svjetlu.
1. Kako je nastala košarka?
James Naismith, rođen u Kanadi, bio je mnogo više od običnog tjelesnog odgojitelja. On je također bio liječnik, kršćanski kapelan i sportski trener, kombinirajući mnoge uloge i talente. Njegov najistaknutiji doprinos svijetu bio je stvaranje košarke 1891. godine. Inspiraciju za ovu igru pronašao je tijekom svog rada u Međunarodnoj školi za obuku YMCA u Springfieldu, Massachusetts.
James Naismith se suočio s izazovom stvaranja nove unutarnje igre koja bi se mogla igrati tijekom razdoblja kada se ne igraju nogomet i bejzbol. U potrazi za rješenjem, on je došao na ideju igre košarke.
Prva utakmica košarke odigrala se 21. prosinca 1891. godine. Ovaj sport je brzo stekao popularnost, proširujući se na srednje škole i koledže. Naposljetku, košarka je postala olimpijski sport 1936. godine.
2. Prva košarkaška lopta nije bila “košarkaška lopta”
Koliko god to zvučalo neobično, prva “košarkaška lopta” je bila nogometna lopta. Isto tako, izvorno su se koristile dvije košare za breskve (umjesto velikog košarkaškog standa) koje su bile postavljene 10 stopa u zrak kao mjesta za postizanje bodova.
3. Prekršaji u košarci
Naslanjanje, držanje, guranje, saplitanje ili udaranje protivnika nikada nije bilo dopušteno. Međutim, takvi prekršaji nisu se smatrali faulovima sve do 1910. godine, kada je uvedeno pravilo koje je igrača poslalo na klupu nakon četiri počinjena prekršaja.
Ta je granica povećana na pet prekršaja 1946. godine, u početnim pravilima Košarkaške asocijacije Amerike, i na šest sljedeće godine.
4. Suci su koristili satove
To je zato što je jedna od službenih dužnosti ranih sudaca bilo mjerenje vremena. Ipak, to tad nije bilo toliko bitno kada se igra uglavnom igrala za zabavu.
Pravilo o 24-sekundnom napadu nije uvedeno sve do 1954. godine, kako bi se suprotstavilo taktikama odugovlačenja koje su NBA momčadi počele koristiti.
5. Igra je trajala kraće
Naismith je predložio dvije polovice od po 15 minuta, s pet minuta odmora između. Međutim, pravila su se prilagođavala tijekom godina, i do 1905. godine igra se razvila tako da se igra u dvije polovice od po dvadeset minuta, format koji ostaje standardan u muškoj koledž košarci.
A u NBA i NCAA, poluvrijeme traje 15 minuta, omogućavajući oba tima dovoljno vremena za odmor i strategiju za drugo poluvrijeme.
6. Broj igrača po strani nikada nije bio određen
Naismith je izumio zimsku unutarnju aktivnost s dovoljno fleksibilnosti da uključi svakoga tko je želio igrati. Neko vrijeme, ukupan broj igrača bio je zadanih 18, devet po strani.
Međutim, primijećeno je kako su pravila izmijenjena 1893. godine kako bi se odredilo da svaka momčad treba imati pet igrača, te se od tad taj broj nije mijenjao.
7. Driblanje nije bilo dopušteno
Igrači nikada nisu smjeli driblati s loptom. Umjesto toga, svaki igrač morao je baciti loptu drugom igraču ili u koš kad god ju je uhvatio.
Prva momčad koja se pripisuje napredovanjem s loptom driblanjem igrala je na Yaleu 1897. godine, a službeno dopuštenje za driblanje, samo jedno po posjedu, usvojeno je četiri godine kasnije. Neograničeno driblanje nije bilo dopušteno sve do 1909. godine.
