Ljudi su toliko dugo živjeli sa životinjama da je teško zamisliti da je ikada postojalo vrijeme kada nismo imali krznene ili pernate prijatelje koji bi nam pomogli na ovaj ili onaj način. Iako broj varira ovisno o tome kako definirate pripitomljavanje, znanost je identificirala 30-40 vrsta koje smo ili potpuno pripitomili ili s kojima smo barem uspostavili vezu na obostranu korist. Bez obzira na kriterije, pripitomljavanje nipošto nije bio jednostavan ili linearan proces. Događalo se tijekom tisućljeća, u različitim vremenima i mjestima diljem svijeta.
Ali, kako se pripitomljavanje pokrenulo, nismo samo promijenili životinje koje smo unijeli u svoje živote; promijenili smo i sebe. Čovječanstvo bi danas izgledalo vrlo drugačije – i vjerojatno ne bi napredovalo u onoj mjeri u kojoj je – bez pomoći i podrške pripitomljenih životinja koje bi nam pomogle u lovu, nositi teret, i još mnogo toga. Evo vremenske trake nekih od najvažnijih stvorenja koja smo učinili dijelom naših života.
Psi (prije 14.000-40.000 godina)
Kao što ovaj široki raspon tisućljeća implicira, postoji mnogo rasprava o tome kada su ljudi prvi put pokušali pripitomiti pse (ili njihove vukove pretke). Međutim, arheozoolozi i genetičari ne spore da je “čovjekov najbolji prijatelj” bio i naš prvi prijatelj iz životinjskog carstva. Odnos, koji neki opisuju kao koevoluciju između dviju vrsta, započeo je još u naše dane kao nomadski lovci-sakupljači, mnogo prije nego što smo počeli uzgajati ili graditi bilo kakvu civilizaciju. Pogodni za lov, zaštitu, kontrolu i druženje, psi su ranim ljudima možda čak dali prednost u razvoju koja im je omogućila da nadmaše neandertalce.
Koze (prije 10.000-11.000 godina)
Ozbiljno, koze i ljudi sežu daleko unatrag. Neki istraživači smatraju koze možda prvom vrstom stoke koja je pripitomljena (ovce su također bile u borbi za tu ulogu). Svakako je istina da je najstarija poznata DNK stoke, pronađena u Iranu, pripadala kozi i datira oko 8200. godine prije Krista, baš kada su ljudi prelazili iz lovaca-sakupljača u farmere-stočare.
Čvrste i dobro prilagođene različitim terenima, koze su bile gotov izvor hrane (mlijeko i meso) i drugih korisnih materijala, uključujući dlaku, kožu, kosti i tetive za sve, od odjeće do alata. Čak je i njihov izmet našao svoju korist – njihova je balega bila gorivo za sagorijevanje.
Goveda (prije 10.000 godina)
Kako su se ljudi naseljavali, manje lovili i više obrađivali, postupno su u svoju korist namamili mnoge zvijeri koje zajednički poznajemo kao stoku. Goveda su nudila onu razinu sigurnosti hrane kojoj se kao lovci nismo mogli nadati. Goveda nisu ljude samo hranila i pružila im materijal za odjeću, koristila su se i za oranje i nošenje tereta.
Konji (prije 6000 godina)
Da je povijest išla malo drugačijim tokom, konje bi danas mogli smatrati običnom stokom umjesto onom najplemenitijom stokom. Iz špiljske umjetnosti znamo da je najraniji odnos između čovjeka i konja bio odnos grabežljivca i plijena; divlje konje lovili su se radi hrane. Rani napori pripitomljavanja koji se obično pripisuju ljudima koji žive u zapadno-euroazijskoj stepi, bili su usmjereni na isti zadatak, osiguravajući zalihu mesa i mlijeka. No, dokazi pokazuju da su ljudi također na konje gledali kao na nešto više nego samo hranu.
Arheološka istraživanja otkrila su da se uzda na konjima koristila još prije 5500 godina. To sugerira da su se konji tada jahali. Snaga i brzina konja čovječanstvu je omogućila mnoge prednosti. Konji su pružali mogućnosti za transport, trgovinu, komunikacije i, nažalost, ratovanje.
Mačke (prije 4000 godina)
Nijednog vlasnika ove krznene životinje ne bi trebalo čuditi što se mačke nalaze zadnje na popisu. Mačke bi mogle tvrditi da nikada nisu bile potpuno pripitomljene – niti kada smo ih prvi puta sreli, niti dan danas. Istraživanja su pokazala da su mačke živjele u blizini ljudi stoljećima, a da nisu bile pripitomljene. Ljudi su često radovima stvarali otpad, a otpad privlači mnoge štetočine, a štetočine privlače mačke. Tako smo postali prijatelji s mačkama koje još dan danas pokazuju visoku neovisnost i temperament koji se nije promijenio zadnjih 4000 godina. Najraniji dokaz da su mačke postale kućnim ljubimcima potječe iz egipatske umjetnosti koja datira prije oko 4000 godina.
